Šaran (Cyprinus carpio) je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih slatkovodnih riba širom sveta. Ova vrsta ima izuzetno dugu istoriju. Ljudi je gaje i love već hiljadama godina, bilo zbog mesa, bilo iz sportskih razloga. Šaran je simbol upornosti, snage i mudrosti među ribolovcima, a u mnogim kulturama i simbol sreće i blagostanja. Danas je šaran rasprostranjen gotovo širom sveta i čini osnovu mnogih ribnjaka, sportskih jezera i prirodnih vodenih sistema.
Opis vrste
Prepoznatljiv po svom širokom, duguljastom telu i zaobljenim leđima, šaran se ističe zlatnom, srebrnom ili bronzanom bojom, koja varira zavisno od staništa. Šarani imaju dva ili tri velika parova brkova (po jedan par duž uglova usana i jedan kraći par ispod njih), koji mu služe kao senzori za pretragu hrane po muljevitom dnu.
Leđno peraje je dugo i snažno, a repno široko, što mu omogućava nagle pokrete i snažne zamašaje. Njegove dužine se obično kreću od 40 do 70 cm, ali mogu narasti i do 1,5 metara i težiti preko 30 kilograma, mada su u prirodi češći primerci između 2 i 10 kg.
Postoji nekoliko glavnih vrsta šarana, a najpoznatije su:
- Divlji šaran (pravi šaran) – Ova vrsta živi u prirodnim vodama kao što su reke, jezera i bare. Ima izduženo telo sa zlatno-smeđom bojom i brkove na usnama.
- Krupnolisni ili ogledalo šaran (ogledalac) – Ima specifične velike, nepravilno raspoređene ljuske po telu, često samo na određenim delovima, dok su neki delovi tela goli.
- Koi šaran – Ova dekorativna vrsta poreklom iz Japana uzgaja se zbog svoje živopisne boje, koja varira od crvene, bele, narandžaste do crne. Koi šaran se često drži u ukrasnim ribnjacima.
- Goli šaran (kožni šaran) – Karakteriše ga odsustvo ljuski ili vrlo mali broj njih, zbog čega ima glatku, kožnu površinu tela.
- Šaran fantom – Poznat i kao šaran duh, ima specifične srebrne ili plavičaste nijanse, a najčešće se uzgaja u ukrasne svrhe.
Ove vrste se razlikuju po fizičkim karakteristikama i staništima, ali sve pripadaju istoj vrsti Cyprinus carpio.
Stanište i rasprostranjenost
Šaran je vrsta slatkovodne ribe koja preferira toplije, mirne vode bogate vegetacijom — jezera, bare, rečne rukavce i sporije tokove. Prirodno potiče iz sliva Crnog, Kaspijskog i Aralskog mora, ali je odavno naseljen u gotovo svim delovima Evrope, Azije, pa i drugih kontinenata.
U Srbiji je šaran rasprostranjen u svim većim rekama (Dunav, Sava, Tisa, Morava), kao i u jezerima, kanalima i ribnjacima. Obožava muljevita dna i gustu vodenu vegetaciju, gde pronalazi hranu i sklonište.
Ishrana i ponašanje
Šarani su dnožderi, hrane se uglavnom biljnim materijalom, korenjem, planktonom, algama i povremeno malim beskičmenjacima. Hranu traži po dnu, koristeći osetljive brčiće i usisavajući mulj iz kojeg filtrira jestive čestice.
Mogu se prilagoditi različitim uslovima života i temperature vode, zbog čega su veoma izdržljivi. Njihova ishrana može se prilagođavati, pa je šaran veoma popularan u komercijalnom ribolovu, jer se lako može uzgajati.
Ishrana šarana zavisi od godišnjeg doba. U toplim mesecima jede intenzivno, dok u hladnim periodima usporava metabolizam i gotovo prestaje sa hranjenjem. U jesen se priprema za zimu stvaranjem energetskih rezervi, a zimu provodi u dubljim delovima voda, u poluuspavanom stanju.
Ove ribe su poznate po tome što su veoma teritorijalne i mogu biti agresivne, posebno tokom mresta, kada dolazi do borbi među mužjacima.
Razmnožavanje (mrest)
Mrest šarana odvija se u kasno proleće i početkom leta (obično od maja do jula), kada temperatura vode dostigne 18 – 22 °C. Mrest se odvija u plićacima obraslim vegetacijom, gde ženka može da položi nekoliko stotina hiljada jaja.
Jaja su lepljiva i prianjaju uz biljke, a nakon 3 – 8 dana iz njih se izlegu larve koje se prvo hrane sopstvenim žumancetom, a zatim prelaze na plankton i sitne organizme. Mladi šarani brzo rastu, a polnu zrelost dostižu od treće do pete godine života.
Značaj za ribolovce
Šaran je svestrana riba koja igra važnu ulogu u ekosistemima slatkovodnih voda, kao i u ljudskim zajednicama širom sveta. Sa svojim karakterističnim izgledom i sposobnostima prilagođavanja različitim životnim uslovima, šaran ostaje i dalje veoma cenjen i tražen u komercijalnom ribolovu, kao i u sportskom ribolovu. Njegova snaga, lukavost i oprez čine ga izuzetno izazovnim ulovom. U ribolovu se šaran ceni i zbog svoje veličine i borbenosti, ali i zbog dugotrajne tradicije pecanja koja ga prati.
Sportskim ribolovcima donosi posebno zadovoljstvo jer zahteva strpljenje, znanje i preciznost u odabiru mesta, mamaca i montaže. Šaran je takođe i važna ekonomska vrsta. Široko se uzgaja u ribnjacima i koristi u ishrani ljudi.
Zanimljivosti
- Šaran može živeti preko 30 godina, a zabeleženi su primerci stari i više od 40 godina u kontrolisanim uslovima.
- U Japanu i Kini šaran simbolizuje snagu i istrajnost, a poznata je legenda o šaranu koji je, savladavši vodopad, postao zmaj.
- Divlji šarani imaju zapanjujuće razvijeno pamćenje i mogu naučiti da izbegavaju određene mamce i sisteme.
- Šaran je među prvima bio domestifikovan u Evropi – već u srednjem veku uzgajao se u manastirskim ribnjacima.