Ihtiologija

Smuđ

Podeli:

Sander lucioperca - Smuđ
Sander lucioperca - Smuđ

Latinski naziv:

Sander lucioperca

Tip vode:

Slatkovodna

Stanište:

Duboki kanali, izdvojeni baseni, zone sa strmim padinama i kamenitim/šljunkovitim dnom; traži proravnate zone sa boljom providnošću vode.

Veličina i težina:

Obično 30-60cm dužine i 0.5-3kg u komercijalnim ulovima; maksimum zabeležen do ~130cm i ~16kg u nekim vodama.

Ishrana:

Predator - sitnija riba (ciprinidi, mladunče vlastite i tuđe vrste); u juvenilnom dobu i beskičmenjaci, kasnije pretežno riba.

Period mresta:

mart - april

Najčešći mamci:

Živa riba (mala ciprinida), silikonske mamce (twister, shad), varalice (wobleri, minnowi), varalice sa metalnim elementima; u zimskim uslovima i sporiji varaličarski mamci.

Lovostaj i minimalna mera:

Lovostaj: 1. mart - 30. april; Minimalna mera: 40cm.

Smuđ (Sander lucioperca), poznat i kao europski smuđ, je riba koja pripada porodici Percidae i vrlo je cenjena među sportskim ribolovcima. Svoje ime duguje oštrim, zubatim čeljustima i karakterističnom izgledu. Smuđ je vrsta predatora koji nastanjuje slatkovodne vode, posebno reke, jezera i rezervoare s bistrim, hladnijim vodama.

Opis vrste

Smuđ ima izduženo, vretenasto telo sa dva odvojena leđna peraja (prvo je bodljikavo, drugo mekše). Boja varira od zelenkasto-sive po leđima do srebrnkastih bokova, često sa tamnijim poprečnim prugama ili mrljama koje omogućuju kamuflažu u vodenoj vegetaciji. Glava je izdužena, s oštrim zubima na gornjoj i donjoj čeljusti. Smuđ može narasti do 1 metra u dužinu i težiti oko 10 kilograma, iako su takvi primerci retki, dok prosečni smuđ teži između 1 i 3 kilograma.

Stanište i rasprostranjenost

Smuđ preferira plitke delove voda, posebno one bogate kamenjem, drvenim gružem ili vodenom vegetacijom. Omiljena mesta za lov su duboki zakloni poput potopljenih stabala, rubova ostrva i strmih padina gde se smuđ skriva, čekajući plen. Ova riba je vrlo teritorijalna, a njen lov je najaktivniji u ranojutarnjim i večernjim satima, kada lovi manje ribe poput šarana, kedere i smuđa.

Ishrana i ponašanje

Smuđ je predator i hrani se manjim ribama, dok ne odbija ni druge vodene životinje poput rakova. Njegova tehnika lova bazira se na brzom napadu iz zasede, često koristeći svoju iznimnu brzinu i preciznost za grabljenje plena. Lov obavlja najčešće u sumrak i tokom noći, ali aktivnost može biti i dnevna u zavisnosti od uslova (temperatura, prozirnost vode).

Razmnožavanje (mrest)

Smuđ se mresti u proleće kada temperatura vode dostigne odgovarajuće vrednosti (obično oko 8–12 °C), obično u plitkim brzicama bogatim vegetacijom. Ženke polažu nekoliko hiljada jaja koja se lepe za podlogu, a mužjaci ih oplode. Mlade ribe brzo rastu i razvijaju svoje lovačke sposobnosti.

Značaj za ribolovce

Smuđ je vrlo cenjen u sportskom ribolovu zbog svoje borbenosti i borbenih osobina, ali i kao gospodarski važna riba. Ribolov smuđa može biti izazov zbog njegove opreznosti i snage. Takođe je značajan i za komercijalni ribolov u nekim vodama zbog dobrog mesa. S obzirom na svoju ulogu u ekosistemu, smuđ je ključan za održavanje ravnoteže u vodenim zajednicama jer reguliše brojnost manjih ribljih vrsta.

Smuđ je riba koja nudi izazov svakom ribolovcu i obogaćuje ekosistem u kojem obitava.

Zanimljivosti

U nekim regionima ljudi veruju da su najveći ulovi rezultat noćnog „velikog lova“ – realnost je da su faktori kao što su temperatura, dostupnost plena i struktura staništa glavni determinanti uspeha.

Zbog promena u vodnim sistemima i introdukcija u nove tokove, populacije smuđa često variraju – u nekim jezerima beleže se masovniji prirasti, u drugim pad broja zbog zagađenja ili prekomernog izlova.